Izloženost UV zrakama uvelike ovisi o zemljopisnom položaju, a u području ekvatora je najviša.

U tom području zrake izravno dolaze na Zemlju a put kroz atmosferu im je najkraći i zato ih se najmanje apsorbira na tom putu. Zbog okomitog dolaska i refleksija natrag u svemir im je najmanja moguća. Također više su izloženi oni koji žive na višim nadmorskim visinama jer je atmosfera rjeđa i apsorpcija smanjena. Porastom za svakih tristotinjak metara iznad nadmorske visine raste i izloženost UV zrakama za oko 4%. Meteorološki uvjeti također utječu na izloženost. Oblaci doduše ne blokiraju sunčevo zračenje potpuno ali ga ipak mogu značajno umanjiti, ovisno o gustoći oblaka. Također tu je i koncentracija ozona. Naime ovisno o svojoj aktivnosti Sunce može smanjiti koncentraciju ozona i na taj način omogućiti veći prodor UVB do Zemljine površine, čak i do 400 puta. 
Dio dana je značajan jer što je Sunce više, tj hr.wikipedia.org. sredinom dana, to njegove zrake padaju okomitije i manje se reflektiraju i manje apsorbiraju kroz atmosferu, isto kao i na području ekvatora. Poslijepodne ili rano ujutro zrake dolaze pod manjim kutovima na Zemlju pa ih se dio reflektira natrag u atmosferu. U jedan sat na suncu između 11 i 12 sati ujutro više smo izloženi UV radijaciji nego u jedan sat između 15 i 16 sati poslijepodne. 
I na kraju tu je pitanje dugotrajnog oštećenja ozonskog omotača uslijed industrijskog djelovanja. Ozonski omotač je snažan filtar za zaustavljanje osobito UVB zraka ali znanstvenici procjenjuju da za svakih 1% smanjenja ozonskog omotača mi smo za 1,5 do 2% više izloženi UVB zrakama, a incidencija raka kože raste za 1 do 3%. Zbog svega toga doneseni su vrlo oštri zakoni o zabrani uporabe kemijskih spojeva koji uništavaju ozon a koji su ratificirani u velikom broju država pa tako i u Hrvatskoj. Ipak treba imati na umu da je potrebno između 50 i 60 godina da se ozonski omotač oporavi od kemikalija koje ga uništavaju a koje su vrlo postojane. 

Izloženost u dječjoj dobi ili do oko 18 godina je vjerojatno najvažniji rizični čimbenik razvoja raka kože u starijoj dobi, tj. nakon 50-te godine. Nekoliko je značajki koje su rizični čimbenici za pojavu melanoma ili drugih oblika raka kože: 

  • Svijetla put
  • Plava ili crvena kosa
  • Svijetle oči
  • Sklonost da se pocrveni prije nego pocrni
  • Sklonost prema sunčevim pjegama
  • Dva ili više slučaja jakih opeklina od sunca do dobi od 18 godina
  • Obiteljska povijest – rak kože u obitelji
  • Veliki broj madeža, više od 50
  • Ljudi zaraženi HIV-om ili imunokompromitirani na neki drugi način

Također neki od lijekova reagiraju sa sunčevim zračenjem i kao posljedica toga otpuštaju energiju u tijelo dovodeći tijelo u stanje visoke fotoosjetljivosti. U tu skupinu spadaju antihistaminici, neki od antibiotika, nesteroidni lijekovi protiv upala koji se koriste i protiv bolova, ali i lijekovi za snižavanje tlaka te lijekovi za imunosupresiju. Ponekad ti lijekovi izazivaju i pojačanu osjetljivost očiju na sunčevu svjetlost. 

U takvim slučajevima treba posebice paziti jer većina zaštitnih sredstava ne pomaže kod fotosenzitivnosti, tj. ne može vas zaštititi jer ona uglavnom štite od UVB zraka. Štoviše neka od zaštitnih sredstava sadržavaju sastojke kao što su bergamot, sandalovo ulje ili para-aminobenzoičnakiselina (PABA), cinamati, benzofenoni, salicilati koji još i pojačavaju UVA senzitivnost. Aparature za sunčanje su izvor uglavnom UVA zračenja te ih treba izbjegavati, ali ako spadate među one koji ne mogu bez njih u zimskim mjesecima, pazite ako uzimate koji od spomenutih lijekova. 

Kako smanjiti rizik? 

  • Na svu sreću uz malo pažnje možemo se dobro zaštititi i smanjiti rizik od UV zračenja:
  • Smanjite izloženost suncu između 11 i 14 sati
  • Ako možete budite u hladu, i u hladu ste izloženi
  • Upotrebljavajte sredstva s UV faktorom (označen kao SPF sun protection factor) od 20 na više koje još nazivamo i sunblocks, namijenjen je onima vrlo svijetle puti, od 12 do 16 svijetle puti, od 8 do 10 normalne do tamnije puti, od 4 do 6 tamne puti.

Suprotno općem vjerovanju i pripadnici crnih populacija trebaju koristiti zaštitu pri izlaganju suncu hr.wikipedia.org. Osim UV faktoru pozornost treba posvetiti i vrsti preparata, tj. je li riječ o kremi koja je za najjaču zaštitu, mlijeku koje se lako upija, gelu koji je najčešće namijenjen koži s alergijama ili ulju koje je uglavnom za tamniju kožu i već izloženu suncu. Preparat treba nanijeti najmanje 30 minuta prije izlaganja suncu u debljem sloju. Iako je većina suvremenih preparata vodootporna ili se barem tako reklamiraju, aktivnostima na otvorenom pa i samim znojenjem zaštita nestaje pa ju treba obnavljati svakih nekoliko sati, a nakon kupanja i češće. 

Sastojci u preparatima koji štite od sunca više nisu kao nekada, kemijski spojevi nego čestice titanij dioksida (TiO2) nano veličine koje zbog svoje mikroskopske veličine imaju posebna svojstva i nevjerojatno veliku površinu i u stvari odbijaju sunčeve zrake. Baza mogu biti, kao što smo rekli, krema, mlijeko, gel ili ulje u koje se dodaju aktivne tvari, ali baze same po sebi nisu hranjive ili hidratantne osim ako to nije posebno navedeno. Još je jedna uobičajena zabluda, a to je da su ulja masna i time hranjiva za kožu. Osjećaj «masnosti» je u stvari samo visoka sklizna površina preparata najčešće nekog mineralnog ulja i ako u njega nisu dodani neki od vitamina npr. E, A ili biljna ulja koja mogu prodrijeti u kožu npr. maslinovo, jojobino, kakao putar ili sl. Ona imaju samo UV zaštitnu ulogu. 
 

  • Ako ste na suncu upotrebljavajte šešire s većim obodima
  • Nosite naočale koje blokiraju UV zračenje, ako treba uložite malo više novca u sunčane naočale, one s tržnice ne štite
  • Postoje na tržištu i leće koje se reklamiraju kao UV-blocking ali one ne pokrivaju cijelo oko pa su naočale nužne. Također kapi za oči koje se reklamiraju da reduciraju prijenos UV zraka, dokazano je da u stvari nisu učinkovite. Ipak ako ste profesionalno izloženi UVC zrakama pri zavarivanju, u tom slučaju takve kapi djelomice pomažu.
  • Ne oslanjajte se na oblačno vrijeme, magle ili izmaglice, oni samo djelomice zaustavljaju UV zračenje, to je poglavito važno za zimske sportove, jer snijeg reflektira i do 85% UV zraka ravno na naša lica.
  • Vodite računa o UV indeksu koji je u nekim zemljama sastavni dio vremenskih prognoza, a kod nas se objavljuje samo tijekom ljeta. UV indeks se izračunava na osnovi položaja Sunca prema Zemlji, količini ozona u stratosferi te količini i vrsti oblaka. UV indeks je u rasponu od 0 po noći i 15 – 16 u tropima i tijekom dana bez oblaka. Što je indeks viši to treba biti oprezniji i manje se izlagati suncu.
  • Treba izbjegavati i umjetno sunčanje jer se radi uglavnom o UVA zrakama koje prodiru dublje u kožu i ubrzavaju štetno djelovanje ostalog dijela spektra.

Vrlo je važno znati stanje svoje kože: gdje su i kakvi madeži, ožiljci i biljezi od rođenja, te redovito kontrolirati promjene na svojoj koži, osobito nakon izlaganja suncu. Pripazite na nove madeže ili ranice koje ne zarastaju. Rak kože često počinje s malom kvržicom koja se ljušti, crveni, a ponekad i krvari.
 
Postoji mali podsjetnik uz koji možete pratiti promjene na svojoj koži i ako primijetite neku od tih pojava javite se svojemu liječniku. 
Asimetrija: dijelovi madeža počinju nesimetrično rasti 
Granice madeža: postaju neravne ili čvoraste 
Boja: pigmentacija madeža ili izrasline je nejednaka i pojavljuje se više boja – smeđa, crna, plavkasta i crvena 
Dijametar: svaka izraslina ili madež veći od 6 milimetara ili otprilike veličine gumice na olovci je razlog za kontrolu i promatranje. To ne znači da su neki veliki madeži koje imate gotovo oduvijek problem, ali liječnik će pregledom utvrditi stanje svakog madeža i dati savjet. 

Rate this post