Hrana nije samo izvor kalorija. Ona može biti i lijek , može smanjiti prekomjernu masnu masu i rizik od kroničnih bolesti i može usporiti starenje i povećati metalne i fizičke sposobnosti. Prije dijete trebali bi se zapitati: Što u stvari znamo o glavnim sastojcima hrane i njihovom djelovanju?
Trebamo znati da su glavni sastojci hrane tri makronutrijenta: ugljikohidrati , masnoće i proteini.

Ugljikohidrate dijelimo na povoljne i manje povoljne.

Povoljne su oni koji su siromašni kalorijima, a bogati mikronutrijentima kao što su vitamini, minerali i vlakna i u tu skupinu pripadaju lisnato povrće i većina voća, a od žitarica jedino zob. Manje povoljni su krumpiri, šećer,ž itarice i prerađevine žitarica, kruh i tjestenina, jer sadrže puno kalorija u malom volumenu ,a siromašni su mikronutrijentima. Ako u obroku uzmemo previše ugljikohidrata, naglo će porasti šećer u krvi što izaziva nagli porast inzulina koji će pak naglo sniziti šećer u krvi odnosno dovesti do hipoglikemije. Hipoglikemija, nizak šećer u krvi znači glad, gubitak koncetracije, pospanost i mrzovolju flasteri za mršavljenje.
Ugljikohidrati potiču sekreciju inzulina koja omogućava proizvodnu i skladištenje masnoća  i to je glavni razlog debljanja, visok inzulin i višak ugljikohidrata.

Masnoće

Masnoće su najveći neprijatelj i problem svakoga tko želi smršavjeti  jer predstavlja koncentrirani oblik uskladićeten energije. Dva su glavna izvora masnoća, biljnog i životinjskog podrijetla.
Masnoće biljnog podrijetla pronalazimo u ulju i uljnim proizvodima. Iako maslinovo i suncokretovo ulje imaju dokazane nutritivne kvalitete i štite funkciju srca i krvnih žila, sva imaju jednaku kaloričnu vrijednost  i zabranjena su tjekom dijeta mršavljenja.
Masnoće životinjskog podrijetla imamo u slaninini, svinjskoj masti, velikom udjelu u suhomesnatim proizvodma kao što su paštete i salame. Zatim ih imamo u janjetini, guski, patki, dok su govedina i teletina puno manje masni. U grupi riba, najveći izvor masti je plava riba; sardine, inćuni, tunjevina, skuša i haringa. Masnoće životinjskog podrijetla kao što su maslac, masni sirevi i mesni proizvodi zbog velikih količina masnih kiselina i kolesterola  potencijalna su opasnost za srce https://hr.wikipedia.org/wiki/Malnutricija.
Namirnice bogate masnoćama samo djelomično smanjuju apetit i rijetko se same konzumiraju, što u kombinaciji sa ostalim proizvodima uvelike povećava kalorijski unos.

Proteini

Proteini ili bjelančevine su treća skupina glavnog sastojka hrane. 
Najkvalitetnije proteine dobivamo iz ribe, osobito bijele ribe, raži , bakalara i oslića. Tunjevina, loslos, skuša i sardina nešto su masnije ali su isto dobar izvor proteina.
Kozice ,rakovi, škampi i ostali plodovi mora, bez područja i oklopa oko glave su nemasni i bogati proteinima.
Dvljač, prirodno uzgojena nemasna govedine bez pržolice, rebara i svih djelova za pirjanje, teletina za grill, meso peradi,osim guske i patke također su bogati proteinima, naročito puretina i bijelo meso piletine.
Nemasni mliječni proizvodibogati su proteinima. Ina kraju , jaja hr.wikipedia.org. Konzumaciju žumanjka koji je mješavina kolesterola i drugi masnoća treba limitirati, dok je bjelanjak najčišći i najkompletniji poznati protein.
Potreba za proteinima ovisi o mišićnoj masi i stupnju tjelesne aktivnosti. Ukoliko ih unesemo premalo, tjelo ih pronlazi u strukturnim proteinima i dolazi do razgradnje mišića, a posljedica je umor i bol u mišićima. Ukoliko ih unesemo previše stimulira se lučenje inzulina i višak se pretvara u masnoću i sprema u masne stanice.
Proteini su jedini vitalni i nužni hranjivi sastojak svakog obroka. Čisti proteini smanjuju apetit, suzbijaju napuhanost i zadržavanje vode, povećavaju otpor organizma i omogućavaju mršavljenej bez gubitka mišića .
Sve četiri faze Dukan dijete crpe snagu i učinkovitost iz proteina.

Rate this post