Alzheimerova bolest je pregresivna degenerativna bolest mozga kod koje dolazi do propadanja živčanih stanica. Uzrok je još uvijek nepoznat.

Alzheimerova bolest (AB) je najčešći oblik demencije (stanje kod kojeg dolazi do intelektualnog propadanja ,a koje dovodi do poremećaja u obavljanju svakodnevnih rutinskih poslova i u socijalnom kontaktu). 
Javlja se uglavnom u starijih od 65 godina, mada se može javiti i ranije. 
To je pregresivna degenerativna bolest mozga kod koje dolazi do propadanja živčanih stanica. Uzrok je još uvijek nepoznat.

SIMPTOMI BOLESTI 

Svakome se dogodi za nešto zaboravi, zaboravi ime osobe koju rijetko vidi i slično, ali nije normalano da se zaborave imena ljudi ili nazive predmeta s kojima se svakodnevno susrećemo. 
Smetnje počinju postupno, prvo s blagim smetnjama u pamćenju i eventalno povremenojsmetenosti, međutim, s vremenom to postaje jače izraženo i počinje utjecati na svakodnevni život samog bolesnika , ali i njegove obitelji.Najčešći simptomi bolesti koji su prisutni u većine bolesnika su:

  • sve češće i jače zaboravljanje – zaboravljaju dogovore i o čemu su nedavno s nekim razgovarali, zaboravljaju gdje su nešto stavili , spremaju stvari na vrlo neobična i neuobičajena mjesta, zaboravljaju često kako se netko zove i na kraju zaborave imena svojih najbližih kao i nazive predmeta s kojima se služe https://hr.wikipedia.org/wiki/Eukarioti.
  • poteškoće u apstraktom razmišljanju- imaju probljema s računanjem, brojkama, nisu u stanju više ići u banku ili ne raspoznaju vrijednosti novca
  • poteškoće u pronalaženju adekvatne riječi u razgovoru
  • gube orijentaciju u vremenu i prostoru tako da se lako izgube
  • poteškoće u adekvatnom prosuđivanju- npr. što učiniti ako pukne cijev, ili zagori hrana na štednjaku
  • nisu u stanju obavljati poslove koji zahtijevaju određene postupke kao na primjer kako nešto skuhati a to su svakodnevno radili
  • česte promjene u raspoloženju, mogu biti depresivni, razdražljivi, a kasnije i agresivni

FAKTORI RIZIKA 

Do AB dolazi vjerojatno iz više razloga, međutim danas se smatra da postoje određeni faktori koji mogu u određenoj mjeri povećati rizik od nastanka te bolest.

  • To su dob. Sa dobi se povećava rizik nastanka tako da se smatra da sa 85 i više godina oko 50% stanovništva ima određene znakove AB.
  • Nasljeđe. Vjerojatnost da ćete oboliti od AB je veća ako je netko iz vaše bliže obitelji (roditelj, brat, sestra) imao tu bolest.
  • Spol. Žene žive duže, stoga i češće oboljevaju od AB.
  • Način života. Povišeni krvni tlak, kolesterol, povećavaju rizik.
  • Fizička aktivnost, ali posebice mentalna i intelektualna aktivnost uvelike smanjuju pojavu AB detoxic iskustva. Drugim riječima uz vježbe za tijelo potrebno je u poznoj dobi raditi i vježbe za mozak npr. rješavati križaljke, pohađati razne tečajeve itd.
  • Ostali faktori rizika kao što su okoliš, povreda glave i hormonska nadomjesna terapija u menopauzi još nisu do kraja razjašnjeni.

DIJAGNOZA 

Za sada ne postoji test kojim bi se mogla dokazati AB. Dijagnostika se sastoji od testova kojima se isključuju druge bolesti , a koje mogu imati sliku poremećaja ponašanja i gubitka pamćenja sličnom AB.To su u prvom redu uz pregled neurologa, analiza krvi i urina, neuropsihologijsko testiranje, snimanje mozga( CT ili MR mozga), ponekad i ispitivanje spinalne tekućine itd. 

LIJEČENJE 

Za sada ne postoji lijek kojim bi se mogla izliječiti AB. Postoje lijekovi kojima se u početnoj fazi bolesti može usporiti i ublažiti razvoj bolesti, kao i lijekovi kojima se ublažavaju pojedine psihičke tegobe kao što su depresija, agresija i sl hr.wikipedia.org.Uz lijekove u kasnijoj fazi bolesti je potrebna njega obitelji ili smještaj u određene ustanove. 
Lijekovi koji djeluju na tijek bolesti prepisuju se bolesnicima s blažim i srednjim stadijima bolesti.To su inhibitori kolinesteraze(npr.donepezil-Aricept).Mementin(Namenda) se daje i u kasnijim stadijima jer se čini da poboljšava vođenje svakodnevne rutine kao što je oblačenje, obavljanje osobne higijene itd. 

Uloga obitelji je velika i potrebna je suradnja između obitelji, liječnika i pacijenta u liječenju bolesnika s AB. Potrebno je omogućiti pacijentima onoliko samostalnosti koliko je moguće obzirom na mjere sigurnosti kao i poticati aktivnosti koje ih još uvijek vesele i zanimaju. 

Rate this post